REFORMOM SREDJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA: Uvode se nova pravila, ali i prilike

Skupština Unsko-sanskog kantona usvojila je novi Zakon o srednjem obrazovanju, koji donosi licenciranje nastavnika, digitalizaciju nastave, jačanje inkluzije i snažnije povezivanje škola s privredom.

Skupština Unsko-sanskog kantona usvojila je novi Zakon o srednjem obrazovanju, opisivan kao najznačajnija obrazovna reforma u posljednjim godinama. Zakon predviđa licenciranje nastavnika, jasnije kriterije za stručna zvanja, digitalizaciju nastave kroz sistem „e-škola“ i mjere zaštite učenika u online okruženju. Poseban fokus stavljen je na inkluzivnost – učenici s poteškoćama dobit će prilagođene programe, tranzicijsku podršku i potrebne stručne servise.

Zakon obavezuje škole i na snažniju saradnju sa privredom, uz razvoj praktične nastave kako bi učenici sticali vještine relevantne za tržište rada. Ipak, iz opozicionih klupa stižu upozorenja da ključni izazovi tek slijede: nedostatak stručnog kadra, potreba za izradom podzakonskih akata i osiguranje kapaciteta za efikasnu implementaciju.

Reforma se uklapa u šira regionalna nastojanja modernizacije obrazovanja u BiH, u skladu sa standardima Vijeća Evrope i projektima poput “Quality Education for All – Bosnia and Herzegovina”.

Otvoreno ostaje pitanje spremnosti škola za ovako obimnu reformu. Nedostatak kadra, infrastrukturne razlike i potreba za pratećim aktima predstavljaju ključne prepreke. O tim izazovima razgovarali smo s Denisom Osmankićem, ministrom obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.

Nakon deset godina, USK je dobio novi Zakon o srednjem obrazovanju. Koje su ključne novine?

Osmankić: Novi zakon rezultat je višegodišnjih reformskih procesa i usklađen je s evropskim standardima i državnim okvirnim zakonima. Dosadašnji propisi nisu odgovarali savremenim izazovima, posebno u digitalizaciji, stručnom obrazovanju i sigurnosti. Najvažnije novine su sistem „e-škola“, jačanje inkluzije, obavezna eksterna matura i jasnije definisane uloge učesnika u obrazovanju.

Može li otvaranje novih srednjih škola pomoći u rješavanju nedostatka kadra?

Osmankić: Omogućavanjem osnivanja novih škola stvaraju se uslovi da obrazovni sistem odgovori realnim potrebama tržišta. Time možemo planski obrazovati kadrove kojih nedostaje u privredi i javnom sektoru, što je važno i za ostanak mladih u Kantonu.

Kakav bi značaj imala srednja policijska škola?

Osmankić: Bila bi važan iskorak za sigurnosni sektor. Omogućila bi ranu selekciju i stručno usmjeravanje mladih ka policijskom pozivu, uz sistemsku fizičku i etičku pripremu. Time jačamo profesionalni policijski kadar.

Postoje li već konkretni koraci ka njenom osnivanju?

Osmankić: Zakon daje pravni okvir, ali realizacija zahtijeva izradu elaborata, analizu potreba, procjenu kapaciteta i saglasnosti nadležnih institucija. Nakon stupanja zakona na snagu, Ministarstvo će zajedno s MUP-om pokrenuti te aktivnosti, jer smatramo da je formalno obrazovanje policijskih službenika od javnog interesa.

Razgovarala: N. Džanić

ministar Osmankić obrazovanje