OPREZ NIJE KUKAVIČLUK, VEĆ MUDROST: Skandinavci dijele brošure kako se ponašati u slučaju rata;

Oprez je često pogrešno percipiran kao slabost ili kukavičluk, ali u suštini, to je izraz mudrosti, zrelosti i razboritosti. Prepoznati rizike i pažljivo birati svoje korake ukazuje na razumijevanje situacije i svijest o mogućim posljedicama. Oprezni ljudi ne izbjegavaju akciju, već djeluju promišljeno, balansirajući između hrabrosti i razboritosti. Ovako se o oprezu uvijek mora govoriti, a pogotovo, kada u avliji imate tako ozbiljnu agresiju kao što je ruska na Ukrajinu.

Šveđani, a pogotovo Finci, imali su prilično loša iskustva s Rusijom u prošlosti. Iz tih razloga, za razliku od nas, malo toga prepuštaju slučaju ili “doroj volji” i prvenstveno se oslanjaju na vlastite snage.

Ipak, u Švedskoj znaju da bi eventualni sraz s Ruskom Federacijom možda doveo u pitanje ishod, zbog toga su tražili i napokon prihvaćeni u najjači svjetski vojni savez.

Milioni Šveđana su počeli dobivati brošure u kojima su savjeti za stanovništvo kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.

Ako dođe do krize ili rata brošura je od prije šest godina koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu. Knjižica je sada dvostruko veća, piše BBC.

Susjedna Finska također je upravo objavila svoje savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

U detaljnom dijelu o vojnom sukobu finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoobranu”.

Ulazak u NATO

Švedska i Finska ušle su u NATO savez tokom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog obrambenog saveza. Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne štampati brošuru za svako kućanstvo jer bi to bilo skupo, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.

“Poslali smo 2.2 miliona papirnatih primjeraka, po jedan za svako kućanstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).

Šta piše u brošurama?

U brošurama je naveden popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi, uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće. Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje If War Comes (Ako dođe rat) nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom hladnog rata.

No, jedna poruka je sa sredine brošure pomaknuta naprijed. “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”

Objavio: usn krajina

Prvi Vijesti