SUVREMENI FEMINIZAM: Sloboda žene mjeri se slobodom društva u kojem živi

Svake godine, 8. marta, obilježavamo Međunarodni dan žena, podsjećajući se na borbu za ravnopravnost polova, socijalnu pravdu i jednakost. No, u korijenu ove borbe ne stoje samo konkretni istorijski događaji i pokreti, već i mislioci i filozofi koji su oblikovali naš način razmišljanja o rodnim ulogama i slobodi. Među njima, Simone de Beauvoir zauzima posebno mjesto. Njena knjiga Drugi spol nije samo temelj feminističke teorije, već i poziv na preispitivanje društvenih normi i očekivanja koja se tiču ženskog identiteta.

U Drugom spolu, Beauvoir iznosi ključnu misao: „Ženom se ne rađa, već se ženom postaje.“ Ova tvrdnja osvjetljava ideju da je rod društveni konstrukt, oblikovan očekivanjima, kulturnim normama i odgojem. Iako je ova ideja radikalno odjeknula u njenom vremenu, ona je i danas jednako relevantna. Moderne feministkinje i aktivisti proširuju ovo viđenje, ukazujući na međusobno preplitanje roda, rase, klase i seksualne orijentacije. Današnji feminizam se ne bavi samo pravima žena u tradicionalnom smislu, već i slobodom svih marginaliziranih identiteta.

Simone de Beauvoir, VowFeminae

Beauvoir je kroz svoju filozofiju postavila temelje egzistencijalističkog feminizma, naglašavajući da žena ne smije biti svedena na „drugi“ spol, na suprotnost muškarcu, već na istovjetnost muškarcu u svakom pogledu. Ipak, i u 21. vijeku, žene širom svijeta i dalje se suočavaju s istim pitanjima koja je ona postavljala: Kako izaći iz okova patrijarhalnih struktura? Kako ostvariti ekonomsku nezavisnost? Kako izbjeći da nas definišu kroz odnose s drugima, umjesto kroz vlastita dostignuća?

Moderni feministički pokreti prepoznaju i kritikuju način na koji kapitalizam instrumentalizira žensku emancipaciju. Ideja o „ženi koja može imati sve“ često postaje pritisak umjesto oslobođenja – žena se očekuje da bude uspješna u karijeri, majčinstvu, izgledu, dok se istovremeno strukturalne barijere ne uklanjaju. S tim u vezi, nasljeđe Simone de Beauvoir može nas podsjetiti da feminizam nije samo pitanje individualne moći, već i kolektivne promjene sistema.

Danas, kada slavimo 8. mart, trebamo se sjetiti ne samo prava koja su izborena, već i borbe koja traje. Ideje Simone de Beauvoir nas i dalje inspirišu da preispitujemo nametnute norme i borimo se za društvo u kojem se sloboda ne dijeli selektivno. Jer, kako je ona sama napisala: „Sloboda žene mjeri se slobodom društva u kojem živi.“

O. Delić

Objavio: usn krajina

BiH Prvi