VIŠE ZELENOG – MANJE ZRAKA: Šta se krije iza sve bujnije prirode

“Dušik kao hranjivi element igra dvostruku ulogu — on ‘ozeleni’ Zemlju, ali istovremeno guši njene prirodne procese jer gura ekosisteme iz ravnoteže.”

U prvim poslijeratnim godinama fokus većine nas koji smo bili protjerani sa svojih ognjišta bio je kako što prije obnoviti porušeno i opljačkano. Malo se vodilo računa o uređenju avlija i bašta – radilo se samo osnovno, poput košnje trave.

A upravo je košnja, bolje reći vegetacija, glavna tema ovog osvrta.
Ljudi su oduvijek kosili travu. Veće travnate površine kosile su se dva puta, rijetko kad triput godišnje – u proljeće, ljeto i najesen, kada se pripremala otava za blago. Međutim, tada se na vegetaciju gledalo sasvim prirodno i nešteo čemu se nije pridavala posebna pažnja.

U tim prvim poslijeratnim godinama koristili smo obične ručne kose. Kako su godine prolazile, a vegetacija za većinu nas još uvijek bila “standardna”, polako smo prešli na motorne kosilice, pa trimere – sve radi brzine i lakšeg posla.

Svaka naredna godina donosila je učestalije cikluse košnje. Tek sada, u posljednjih nekoliko godina, postalo je nemoguće ne primijetiti sve gušću, otporniju i bujniju vegetaciju, koja u nekim dijelovima poprima gotovo pa izgled džungle.

Tako me jedna “obična” situacija koja se tiče uobičajne “borbe” s raslinjem natjerala da potražim neka stručna razmišljanja i radove koji su u skladu s onim što sam primijetio u svom bližem okruženju – “neprirodno” bujanje flore!? Jer, sve se čini da je moderna i sveprisutna “zelena” agenda došla i prije nego li se očekivala, a koja i nije baš “prirodna”.

— Paul J. Crutzen, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, upozorio je na zanemarivanje ciklusa dušika i njegov utjecaj na okoliš

Paul J. Crutzen, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1995. godine, bio je pionir u istraživanju utjecaja dušikovih spojeva na atmosferu. Njegov ključni doprinos u ovom području započeo je 1970. godine kada je objavio rad “The influence of nitrogen oxides on the atmospheric ozone content” u časopisu Quarterly Journal of the Royal Meteorological Society. U ovom radu istaknuo je da emisije dušikovih oksida (NO i NO₂), posebno iz tla i ljudskih aktivnosti poput upotrebe gnojiva, mogu značajno utjecati na koncentraciju ozona u stratosferi.

Crutzen je također upozoravao na zanemarivanje ciklusa dušika u odnosu na ciklus ugljika. U intervjuu iz 2007. godine istaknuo je da se previše pažnje posvećuje ugljikovom ciklusu, dok se ciklus dušika često zanemaruje, unatoč njegovom značajnom utjecaju na okoliš. Naglasio je da samo 30% dušičnih gnojiva koje se koristi u poljoprivredi zapravo apsorbiraju biljke, dok ostatak ulazi u okoliš, narušavajući prirodne cikluse i doprinoseći globalnom zagrijavanju.

Crutzenovo istraživanje postavilo je temelje za razumijevanje kako ljudske aktivnosti, posebno u poljoprivredi, mogu imati dalekosežne posljedice na atmosferu i klimu. Njegov rad ostaje relevantan i danas, posebno u kontekstu rastuće zabrinutosti zbog povećanja emisija dušikovih spojeva i njihovog utjecaja na okoliš.

“Dušik kao hranjivi element igra dvostruku ulogu — on ‘ozeleni’ Zemlju, ali istovremeno guši njene prirodne procese jer gura ekosisteme iz ravnoteže.”

BUJANJE BIOMASE = POŽARI TAMO GDJE IH NIJE BILO
Ono što dodatno zabrinjava jeste da ta „tiha eksplozija“ biljne mase postaje gorivo za požare – i to u regijama gdje su nekada bili rijetkost.

Klimatski modeli i terenska mjerenja ukazuju da su već zabilježeni porasti požara u područjima gdje su prije bili gotovo nezamislivi, a kao jedan od glavnih uzroka navodi se upravo povećana biomasa uzrokovana ljudskim djelovanjem.

Sada i ona “Kositbaša ne okreći leđa, daleko je međa” ima daleko zlokobniji odjek….

O. Delić

Objavio: usn krajina

Ekologija & Zelena tehnologija MAGAZIN Prvi