Lokalni izbori su prošli, glasovi prebrojani, a najveće iznenađenje uslijedilo je nakon što je u Velikoj Kladuši proglašen poraz Laburističke stranke, koju je ubjedljivom pobjedom sa trona skinuo Boris Horvat, kandidat koalicije Zajedno za Veliku Kladušu. Kanidaturu Borisa Horvata je podržalo šest stranaka (SDA, SDP, NiP, DNZ, NS i DF) u koaliciji Zajedno za Veliku Kladušu. Horvat je poznati dugogodišnji privrednik, a o tome zašto se odlučio kandidirati za ovu poziciju, šta želi mijenjati u Velikoj Kladuši, govorio je u intervjuu za Krajinu.
KRAJINA: Građani su Vas birali da naredne četiri godine budete njihov načelnik, Vaš izbor je i veliko iznenađenje, ali nosi i ogromnu odgovornost. Ipak, šta Vas je konkretno motiviralo da se odlučite ući u izborni proces za načelnika Velike Kladuše?
Horvat: Prvenstveno me je motivirala politička situacija u Općini Velika Kladuša koja je zadnjih 12 godina u katastrofalnom stanju, ekonomski, socijalno, politički, odsnosno na sve moguće načine. Velika Kladuša je u zadnje vrijeme blokirana, pa da tako kažem, kao da je bila “država u državi”. Naravno, mi jesmo u sastavu države, ali taj način kako smo se do sada odnosili prema Bihaću i Sarajevu, gdje nije bilo nikakve koordinacije između Velike Kladuše i Sarajeva, i to je bilo jako ponižavajuće za sve, pa i za nas privrednike, posebno prema stanovništvu koje želi normalan život, da se više ne vraćamo u prošlost, da se ne gleda ko je autonomaš, ko je ovaj ili onaj, jer djeca koja su devedesetih rođena u Velikoj Kladuši danas slušaju da im pričamo o autonomiji, a ne pčričamo o situacijama kada ljudi uvjetno da kažem “odlaze na Mars”, odnosno ne pričamo o tome koliko svijet napreduje dok mi stagniramo. Svi privredni objekti pa i Agrokomerc koji su postojali u Velikoj Kladuši su uništeni, kao što se desilo i Sanitexu, Kombiteksu i mnogo većim nekadašnjim gigantima. Uvijek se za sve to traži krivac, i to politički, a mene je upravo to nagnalo da se kandidiram za načelnika Velike Kladuše da konačno pokušam spustiti te tenzije, odnosno da dokažemo svima da smo mi u Velikoj Kladuši normalni ljudi i da želimo živjeti u njoj, da želimo sarađivati sa svim općinama u USK-a, kao i sa Federacijom BiH i uostalom sa našom državom Bosnom i Hercegovinom.
KRAJINA: Sami ste rekli da Velika Kladuša nije imala dobre odnose ili veze, čak ni poslovne kako sa USK-a, tako sa F BiH i na koncu i samom državom BiH. Na koji način to mislite promijeniti kako bi se Velika Kladuša sa svim svojim potencijalima pozicinirala na bolje mjesto u svakom smislu?
Horvat: Ja sam bio predsjednik Udruženja poduzetnika Velike Kladuše sve do prije godinu dana, sad samo član. U tom udruženju imamo 59 članica, dakle firmi koje nešto znače u Velikoj Kladuši i koje imaju i do 30 zaposlenih pa i više. Zadnjih par mjeseci imali smo nekoliko posjeta raznih ministara iz F BiH koji su posjetili udruženje, ali ne i Općinu. Ni jedan od tih ministara nikad nije ušao u Općinu, dakle ni ministri iz USK-a ni iz F BiH. To su ljudi koji žele sarađivati s nama, oni nas “guraju”, pomažu nam da krenemo normalnim putem, da krenemo u suradnju, pa ću konkretno uzeti primjer iz moje firme radi boljeg shvatanja situacije. Prije dvije godine ja sam aplicirao za solarne kolektore za svolj objekat, jer znate da će se od 2026. godine promijeniti načini korištenja energije. Dakle, aplicirao sam kao i moj kolega iz Tešnja, koji je dobio 700.000 konvertibilnih maraka nepovratnih sredstava, a ja sam digao kredit u iznosu od 500.000 maraka i platio sam te kolektore. To je ono gdje smo mi oštećeni u Velikoj Kladuši, jer ni jedna firma tamo nije mogla dobiti poticaje iz prostog razloga jer je prvi i osnovni uvjet bilo dobijanje urbanističke suglasnosti. Urbanistička saglasnost i građevinske dozvole su bile glavni uvjet za dobijanje tih dokumenata, a tokom pet godina nije izdata niti jedna i bili smo u situaciji da ne možemo aplicirati na bilo koji projekat u Velikoj Kladuši. Ministri koji su zadnjih par mjeseci dolazili kod nas su rekli da moramo ući u sistem, da se mora surađivati i promijeniti mnogo toga, pa je to kao što rekoh, bitan razlog zašto sam ušao u politiku. Želim stvoriti dobre, zdrave i otvorene suradnje sa svima koji žele pomoći privrednom prosperitetu Velike Kladuše.
KRAJINA: Koji će Vam drugi prioriteti biti na poziciji načelnika Velike Kladuše?
Horvat: Nakon formiranja OV, prvi prioriteti će biti usvajanje Prostornog plana Općine Velika Kladuša, odnosno dokumentacije koja je vezana za USK-a, dakle da usvojim sve što je već usvojeno na razini Kantona. Zatim slijedi usvajanje Urbanističkog plana, a osnovno je otvaranje Općine prema svim gradovima i općinama USK-a, Vladi USK-a, Vladi F BiH i institucijama države BiH. Mene kao što je poznato podržava šest političkih stranaka koje su trenutno na vlasti, tu su i SDA, SDP, NiP, NES, DNZ i DF. Tih šest stranaka su po nekoj vertikali bilo gdje, u vlasti, bilo to u USK-a, F BiH ili na državnom nivou. Smatram da ću imati jako veliku podršku od tih ljudi, jer su mi to i obećali. Nedavno, posjetio nas je gospodin Nermin Nikšić u Velikoj Kladuši i obećao je da će pomoći ovoj općini, da će čak doći i Vlada F BiH sa premijerom kako bi vidjeli šta nam treba i šta se može shodno njihovim mogućnostima za nas uraditi.
KRAJINA: Kakvi su rezultati za izbor OV, da li i tu očekujete suradnju, razumijevanje i podršku u ostvarivanju ideje da se Velika Kladuša oporavi od višedesetljetnog stagniranja u svim oblastima?
Horvat: Prema trenutnim informacijama (8. 10. 2024. 0p.a) Laburistička stranka ima 10, ostale stranke imaju 18 vijećnika, što znači da nećemo imati problema u OV i ja se iskreno nadam da ćemo moći jako dobro surađivati s tim strankama, kao što smo to radili i u proteklom vremenu, pa ne očekujem probleme ako nam je već svima prioritet pomoći građanima ali i Velikoj Kladuši da žive boljim životom.
KRAJINA: Odlazak stanovništva je veliki problem za cijelu državu, Velika Kladuša je i tu specifična zbog blizine Evropskoj uniji, odlazak iz nje je možda i najveći, pa imate li viziju kako smanjiti taj trend odlaska?
Horvat: Imamo viziju usuglašenu sa svim strankama s kojima smo radili naše programe, računali smo na te mlade ljude. Mi ćemo mlade poticati i stipendijama, ali ne sa 200 maraka, nego sa nekoliko stotina maraka mjesečno, koje će biti dostatne bar za plaćanje stanarine, ali pokušat ćemo u zakonskim okvirima s njima napraviti dogovore ili ugovore, da kada završe fakultet neovisno gdje studiraju, da se vrate u Veliku Kladušu i da tu rade minimum pet godina, a pokušat ćemo ih i zadržati na način da bismo subvencionirali kupovinu stanova ili izgradnju stanova, pružit ćemo im pomoć ukoliko imaju djecu, dakle učinit ćemo sve što budemo mogli da im osiguramo da u Velikoj Kladuši grade svoju budućnost, da li kroz start-up biznise, ali Općina će naći načina da im pomogne, jer bez mladih ljudi kao pokretačke snage jedne zajednice, teško je razmišljati o boljim vremenima, stoga će nam odnos prema njima iktekako biti primaran.
KRAJINA: Tu se nameće i pitanje poticaja za mlade bračne parove pri kupovini stanova, da li i to imate u svojim planovima?
Horvat: Općina će svima koji se žele baviti nekim poslom, a ostati ovdje, počev od poljoprivrede do privrede, biti njima na raspolaganju. I to s takvim iznosima da mogu opstati u poslu, stat ćemo iza tih ljudi, a ako tokom mjeseca uspijemo dva bračna para vratiti u Veliku Kladušu ili ih zainteresirati da uz subvencije koje ćemo im ponuditi ostanu, onda smo napravili jako veliko posao, a ja sam potpuno uvjeren da ćemo u tome uspjeti.
KRAJINA: Osim što naglašavate potrebu privrednog razvitka, imate li viziju prosperiteta Velike Kladuše u drugim smjerovima, turističkom, sportskom, kulturnom?
Horvat: Da, mi smo već u našem programu planirali odmah formirati Turističku zajednicu, mi u 21. vijeku nemamo Turističku zajednicu, pa zar apsurdno ne zvuči da neko ko dođe u Veliku Kladušu i želi je posjetiti, ne može kupiti nikakav suvenir, čak ni stiker koji se stavlja na frižider. Ne mogu reći da ćemo to promijeniti, jer mi to uopće nemamo, dakle mi ćemo to stvoriti, izgraditi iz temelja. Mi nemamo Dom kulture 15 godina, nemamo kino-salu, ne radi se tu o pukom gledanju filmova, mi zapravo nemamo kulturnih zbivanja, poput izložbi, dramskih predstava, promocija knjiga, zapravo nemamo ništa. To je bolno, to je teško i to su sve razlozi zbog kojih sam se sa partnerima odlučio na ovaj korak, jer boli me gledati da Velika Kladuša doslovce “nestaje” kao sredina u kojoj ljudi itekako mogu lijepo živjeti i mi želimo to našim građanima osigurati.
KRAJINA: Čini se da obećavate promjene iz temelja?
Horvat: Samim tim što ćemo million maraka godišnje uložiti u sport i kulturu i to nepovratnih sredstava, valjda dovoljno govori o tome kakve su naše želje i planovi za Veliku Kladušu. U mom programu stoji i da ćemo Dom kulture završiti za godinu dana, završit ću ga pa makar ga radili 24 sata dnevno, kada kažem završit ću, mislim na sve nas koji smo odlučni da zajedno to uradimo.
KRAJINA: Velika Kladuša ima zanimljivu Srednju mješovitu školu, čiji su učenici na različitim nivoima, najviše kroz ugostiteljstvo i izvan Velike Kladuše pokazivali izuzetne rezultate. Da li i tu vidite način da ovu obrazovnu ustanovu dodatno stimulirate, kao i da se ugrade zanimanja koja su sve više tražena na tržištu rada, naravno kao i sve druge obrazovne ustanove?
Horvat: Mi u Velikoj Kladuši, što se tiče strukovnog dijela imamo jako velike probleme, nemamo, električare, zidare, vodoinstalatere, uglavnom deficit zanatskog kadra je zabrinjavajući, pa mi čak ni pekare nemamo. Zadatak stranaka koje mene podržavaju, dakle i moj zadatak je da će biti dodijeljene stipendije za učenike srednjih škola koji u dogovoru sa firmama žele upisati bilo koji vid obrtništva. To će biti stipendirano u dogovoru sa Općinom i firmama, jer ako mi srednjoškolcu damo primjerice 200 maraka, za njega je to značajan iznos, i ako učionica ima 30 učenika koji se školuju za deficitaran kadar, to je oko 9.000 maraka. Smatram da to za Općinu nije veliko budžetsko izdvajanje, a za učenika je to ogroman motiv, a to je naravno i naš cilj da i na takav način taj deficitarni kadar zadržimo kod nas. Kada završe obrazovanje, ti učenici moraju ići u firme i to je suradnja između općine, škola i firmi, jer će učenici biti na praktičnoj nastavi minimum tri puta sedmično, kako bi zaista i naučio raditi posao koji je odabrao.
KRAJINA: Istaknuli ste prilično toga što Velika Kladuša do sada nije imala, ukazali ste na brojne propuste. Ali, zbog čega ta Općina nije sve to imala do sada?
Horvat: Jednostavno, nije bilo sluha, kako za mlade, tako za nikoga, kako za privrednike, tako ni za koga ko bi mogao doprinijeti razvitku Velike Kladuše. Dakle, trenutnu ili sada već bivšu vlast, sve to naprosto nije zanimalo. Oni nisu imali sliuha ni za šta, njih je zanimalo da prođe mjesec dana, da podijele plaću i da podijele dio općinskog budžeta na komunalno ili ne znam ni sam više kome. Ako se jedna Općina zasniva na Javnom preduzeću Komunalije i da ono bude nosioc privrednog razvitka Velike Kladuše, postavljam sasvim logično pitanje: gdje to još u svijetu ima? Pa budžet moje firme je dva puta veći od budžeta Općine Velika Kladuša, a ogroman novac, više miliona maraka “progutalo je upravo to preduzeće. Zadnjih sedam godina ni jedan Izvještaj Javna preduzeća nisu nikom podnijela, nit je načelnik dao Izvještaj o svom radu. Mi imamo revizorski izvještaj za 2023. godinu, sve stranice tog Izvještaja obilježene su sa “negativno”, što izgleda nemoguće, ali je tako.
KRAJINA: Sa sadašnje pozicije, hoćete li tražiti ponovni revizorski izvještaj o radu prošlog saziva vlasti u Velikoj Kladuši?
Horvat: To je moja obaveza i zadatak. Ja ne mogu ući u Općinu koja je do jučer imala stanje kakvo jeste, ja u Općinu neću ući sam, ući ću sa revizorima koji su stručni u svom poslu. Ja neću preuzeti niti jedan dokument bez potpisa revizora, jer meni neko mora garantovati da je evidentirao zatečeno stanje, a kakvo je nadam se da će se brzo saznati.
KRAJINA: Kakva je trenutna situacija među građanima nakon što je proglašena vaša pobjeda za načelnika Velike Kladuše?
Horvat: Vidjeli smo da je bila velika euforija, svi žele promjene, ja sam čovjek iz naroda, stalno sam s njima, prilaze mi i čestitaju kao da sam “osvojio” Veliku Kladušu, ali ja sam samo “dijete ovoga grada i čitav svoj život živim i radim u Velikoj Kladuši. Ali, ima i napada, najviše na moju obitelj, na moju firmu, moje radnike, moju djecu. Iskreno da kažem, protekli period je bio sve, samo ne politička kampanja. Sve se svodilo na napad na moje ime, jer ispadalo je kao da biraju hodžu ili popa, a ne načelnika općine, slugu naroda. Načelnik je u suštini sluga svog mjesta i svog naroda, ako radi za taj narod, a ja to želim raditi.
KRAJINA: Mislite li da je takav vid vođenja kampanje bila distrakcija, skretanje pažnje sa stvarnih problema na nešto sasvim drugo?
Horvat: Nikako ne mogu reći da je bilo drugačije, nego tako. Jer sve što su radili, radili su protiv sebe, a ne protiv mene, ali i protiv ovoga naroda. Pa, dat ću jedan primjer, ako za sport u Velikoj Kladuši izdvojite 20.000 maraka na 30 ili 40 klubova, šta ja tu mogu dodatno reći, kako to objasniti? Za taj novac se ne može kupiti obični štrik za vježbanje , kamoli šta drugo, pa na sve to oni još isključe vodu, dakle nadležna firma za vodosnabdijevanje isključi vodu NK “Krajišnik” i šta je to ako ne potpuno zanemarivanje, u ovom slučaju sporta u Velikoj Kladuši. To je kao što rekoh, samo dio onoga što želim mijenjati.
KRAJINA: Svjesni ste da ja na Vama velika odgovornost, kako bi Velikoj Kladuši bila vraćena pozicija koja joj pripada. Klimu da je Velika Kladuša mjesto koje svako želi zaobići stvorile su prethodne vlasti, koliko ste sigurni da sve što se rekli možete i promijeniti?
Horvat: To će se promijeniti. Obećao sam svojim biračima, obećao sam svim građanima Velike Kladuše da će se sve mijenjati “iz temelja”. Vidjet ćete da će Velika Kladuša za godinu dana biti najveće gradilište u USK-a i grad u koji će svako željeti da dođe. Iskoristit ću sve moguće potencoijale koje imamo da ovaj grad otvorimo i osiguramo građanima život kakav zaslužuju, otvorit ćemo ga prema svima prema kojima je bio “zatvoren”. Zahvaljuem se svim građanima Velike Kladuše i onima koji su glasali za mene kao i onima koji nisu i obećavam im da ću biti načelnik svih Kladuščana, nevezano kojih partijskih opredjeljenja bili, koje vjeroispovijesti, nacije. Bit ću načelnik svih mojih sugrađana, a ono što ćemo raditi za Veliku Kladušu, bit će za dobro svih onih koji žive u noj i koji je vole.
Razgovarala: N. Džanić
Objavio: usn krajina
