ZAPADNI BALKAN IZMEĐU PUTINA I EU: BiH u fokusu novih geopolitičkih tenzija

Dok pažnja većine evropskih zemalja i Zapada ostaje usmjerena na rat u Ukrajini, situacija na zapadnom Balkanu postaje sve napetija. Visoki britanski zvaničnici regiju sve češće nazivaju “drugim žarištem”, upozoravajući da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi trenutak za potkopavanje stabilnosti bivših jugoslovenskih zemalja – gura ih dalje od EU i približava Moskvi i Pekingu, piše Politico.

Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy nedavno je boravio u regiji kako bi potvrdio podršku Velike Britanije proširenju Evropske unije na svih šest balkanskih zemalja – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. „S obzirom na rat u Evropi i duge pipke ruskog uplitanja i ovdje, bilo bi krajnje neodgovorno zatvarati oči pred zapadnim Balkanom“, izjavio je Lammy.

Ruska strategija: vječna nestabilnost

Prema njegovim riječima, Putin ne teži pomirenju, već stalnoj nestabilnosti. „U interesu mu je da regija ostane u neizvjesnosti, da se društva zadrže u podjelama, a sukobi hrane sajber napadima i hibridnim ratovanjem“, poručuje Lammy.

Značajan broj zapadnih diplomata upozorava da Kremlj pokušava iskoristiti duboko ukorijenjene etničke i vjerske tenzije kako bi raspirio nove sukobe i učvrstio svoj uticaj na tlu Evrope. Jedan britanski zvaničnik izjavio je da Balkan mora hitno naprijed, jer bi EU uskoro mogla usmjeriti sve resurse na proces integracije Ukrajine. „Prozor mogućnosti je uzak. Balkan više nema luksuz da sjedi na dvije stolice“, naglašava.

Srbija između Istoka i Zapada

Srbija još od 2009. vodi pregovore o članstvu u EU, ali, kako priznaje Lammy, ta zemlja je rastrzana između dva modela – evropskog puta i autoritarnije, korumpiranije vizije koja je bliža Moskvi. Podjele su uočljive i na ulicama Beograda, gdje su masovni studentski protesti postali svakodnevnica još od tragičnog urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 16 osoba.

Demonstranti se protive i planiranoj gradnji luksuznog kompleksa koji je povezan s Jaredom Kushnerom, zetom Donalda Trumpa, na mjestu nekadašnjeg ministarstva odbrane koje je bombardovao NATO 1999. godine. Na tim skupovima gotovo da nema evropskih zastava, a mnogi mladi u Bruxellesu vide saučesnika u korupciji protiv koje se bore. „Istovremeno pregovaraju s Vučićem o članstvu i zatvaraju oči na litije, a nama govore o reformama“, ističu organizatori protesta.

Srbija i dalje odbija priznati nezavisnost Kosova, ne uvodi sankcije Rusiji i nastavlja jačati odnose s Moskvom i Pekingom. „Paradoks živi punim plućima“, komentariše Lammy i dodaje da Putin vidi Balkan kao „sljedeće igralište“.

Kosovo traži saveznike

Britansku delegaciju su u Prištini dočekali s velikim simpatijama. Kosovska predsjednica Vjosa Osmani, predstavnica mlađe generacije političara, izjavila je da je odnos sa Srbijom u “kritičnoj fazi”. Optužila je Beograd za destabilizaciju, navodeći nedavne incidente – poput opsade manastira u Banjskoj i sabotaže infrastrukture – za koje tvrdi da su organizovani uz podršku Srbije.

Predsjednica Kosova tvrdi da Vučićev režim sve više sarađuje s Moskvom, Pekingom i Teheranom – što je nazvala „trokutom zla“. Osmani je zatražila potpisivanje sigurnosnog sporazuma s Velikom Britanijom i izrazila spremnost da Kosovo učestvuje u budućoj mirovnoj misiji u Ukrajini, ukoliko Britanci podrže prijedlog sporazuma.

Bosna i Hercegovina – krhka i nezaštićena

U Bosni i Hercegovini, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i dalje izaziva institucije države i međunarodne zajednice. Iako je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Dodik se slobodno kreće – nedavno je boravio u Beogradu kod Vučića, a potom i u Moskvi kod Putina.

SAD i Velika Britanija već su mu uvele sankcije, ali britanska političarka Arminka Helić, koja je tokom rata izbjegla iz BiH, smatra da to nije dovoljno. „Ovo nije rez već spora infekcija“, upozorava Helić. Ona tvrdi da Zapad olako posmatra ruski uticaj koji se širi kroz crkvu, medije, lažne vijesti i političke paktove.

Upozorenje koje ne treba zanemariti

Helena Ivanov iz britanskog instituta Henry Jackson Society navodi da bi se Zapad mogao još jednom probuditi prekasno, kao što je to bio slučaj 1990-ih. „Ovdje možda nema otvorenog rata, ali kad ruski i kineski uticaji jednom puste duboko korijenje, biće mnogo teže reagovati“, poručuje.

Zaključak koji dijele britanski i kosovski zvaničnici te analitičari je jasan: ako EU i šira međunarodna zajednica ne djeluju brzo i odlučno, Balkan bi mogao postati novo poprište sukoba i nestabilnosti – po istom obrascu kakav već gledamo u Ukrajini.

Objavio: usn krajina

Drugi Vijesti