usnkrajina: 17-05-2025 | 10:54 | Kategorija: Bihać
 
			
            Nedavno objavljena scena šamaranja novinarke Nove tv, po ko zna koji put, u fokus je stavila surovost rada na terenu i izloženost novinara, a vjerovatno se niko ne pita zašto se naša Bišćanka tako žestoko usprotivila snimanju “privatne” parcele. U pitanju je čista pohlepa i bjesomočno iskorištavanje rijeke Une, s one strane granice. S naše strane stanje je vjerovatno i gore. Ko zna kako bi se Danka provela da je zaglibila niz kanjon, prema Lohovu….
Na Dan rijeke Une, 17. maj, pažnju zaslužuje upravo ono što ovu krajišku ljepoticu čini jedinstvenom u svijetu: sedrene barijere. Te prirodne tvorevine nisu samo estetski ukras slapova poput Štrbačkog buka ili Martin Broda – one su živo tkivo rijeke, rezultat stoljetnog taloženja minerala, djelovanja mahovina, algi i mikroorganizama.
Formiranje samo jednog centimetra sedre traje u prosjeku oko godinu dana, a često i više. Ta činjenica najbolje govori o krhkosti i sporosti ovog procesa, nasuprot brzini kojom čovjek može uzrokovati njihovo uništenje. A uništenje zasigurno neće biti spriječeno dok nam je ekološka svijest na nivou iz 80-tih godina prošlog vijeka, koju i danas “baštinimo” organiziranjem dječjih priredbi i izložbi s naivnim pogledima na Unu i njen okoliš. Da stvar bude i gora, ništa se neće riješiti ni ulaganjem odgovornih u, kako oni to nazivaju, putnu infrastrukturu. Naprotiv, stvari će se dodatno ubrzati. Prije svega treba graditi kanalizacionu infrastrukturu u skladu s najrigoriznijim ekološkim standardima i definisanjem zona zabrane pristupa na samoj Uni, ali nikako privatiziranih zona u kojima se radi sve ono što možemo samo pretpostavljati, a to su u pravilu najgori scenariji.
Sedrene barijere imaju višestruku ekološku, hidrologijsku i biološku ulogu:
Turizam je važan za lokalnu ekonomiju, ali nekontroliran, prekomjeran i neplanski razvoj može imati trajne posljedice po rijeku Unu, posebno po njene sedrene strukture.
Iako je veliki dio Une pod zaštitom Nacionalnog parka, to ne znači da je Una automatski zaštićena. Naprotiv, zaštita zahtijeva aktivno upravljanje, strogu kontrolu i odgovorno planiranje, naročito u turističkoj sezoni.
Ako danas ne donesemo hrabre odluke o postavljanju ekoloških standarda (kanalizacija, kapaciteti, edukacija posjetitelja, zabrane pristupa osjetljivim zonama), riskiramo da ono što je danas turistički adut – sedrene barijere i slapovi – sutra postane samo uspomena.
Sedra nije kamen. Ona je živa i osjetljiva struktura, starija od nas, a možda i trajnija – ako joj to omogućimo. Na Dan rijeke Une ne trebamo samo slaviti njenu ljepotu – trebamo prepoznati njenu ranjivost.
Ona nam daje život, identitet, turizam i prihod. Vrijeme je da joj uzvratimo zaštitom, jer ono što ostavimo (u) njoj, ostavljamo (u) sebi.
Osman Delić
Objavio: usn krajina
Bihać