Prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta su posebni dani u godini kada se treba posvetiti ibadetu, učenju Kur'ana i dobročinstvu
Sa muftijom bihaćkim hafizom Mehmed-ef. Kudićem razgovarali smo o odabranom mjesecu zul-hidždže, mjesecom hadždža, kurbana i prinošenja žrtve Stvoritelju, organizaciji odlaska na petu islamsku dužnost u sveta mjesta u Saudijskoj Arabiji, projektima i aktivnostima Muftijstva bihaćkog koji su realizirani protekle i onima koji su u planu ove godine.
KRAJINA: Poštovani muftija, s obzirom da se nalazimo u odabranom mjesecu zul-hidždže, mjesecu hadždža i kurbana, kažite nam nešto više o vrijednostima ovog mjeseca, vrijednostima prinošenja žrtve, vrijednostima Kurban-bajrama, te o propisima vezanim za kurban?
Muftija Kudić: Ovo je mjesec u kojem se nalaze značajni obredi kao što su hadždž i kurban. Kur'an spominje prvih deset dana mjeseca zul-hidždže, koji se prema riječima poslanika Muhammed, a.s., smatraju najboljim danima u godini. Ne postoje vrijedniji dani u životu jednog vjernika od ovih dana koje treba provesti u ibadetu (bogosluženju op.a.), kao što su post i dova. Kada je u pitanju hadždž, treba spomenuti da se naše hadžije u ovim danima pripremaju za obavljanja hadždža kroz posjetu Medini, gradu gdje je živio Božiji poslanik Muhammed, alejhi selam, kroz posjetu njegovom mezaru, odnosno ambijentu gdje je on živio i preselio. Zatim odlaze u Mekku gdje se odvijaju obredi hadždža koji se isprepliću sa obredima kurbana (prinošenja žrtve Bogu op.a.). Tako da je ovih 10 dana priprema za hadždž ali i priprema za ljude koji nisu otišli na hadždž, a koji se pripremaju za obred kurbana. Ovdje treba posebno istaći 9. dan zul-hidždžeta – Dan Arefata. Ne postoji za vjernika bitniji dan u kojem treba da čini dovu i traži od Boga, kao što je ovaj dan. Rekao bih čak da, kako god se na mjestima hadždža posebno vrednuju djela, tako isto se posebno vrednuju i učinjeni grijesi. Kao što jedan namaz (klanjanje, molitva op.a.) obavljen u haremu Kabe vrijedi kao 100.000 namaza obavljenih na nekom drugom mjestu, odnosno kao što namaz u Poslanikovoj, a.s., džamiji u Medini vrijedi kao 1.000 namaza obavljenih izvan tog mjesta, tako se i grijeh učinjen na odabranim mjestima i u odabranim vremenima udvostručuje. Ako su tamo dobra djela u takvoj važnosti, onda i na ovim mjestima gdje mi živimo u Bosni i Hercegovini, suzdržavanje od grijeha je posebno vrijedno jer ipak ljudi koji su na hadždžu, manje-više ne čine grijehe, već provode vrijeme u ibadetu. Među dobrim djelima na koje treba obratiti posebnu pažnju u ovim danima koji prethode bajramu, a posebno na dan 9. zul-hidždžetu, jeste i post tog dana, što je sunnet i praksa prvih generacija muslimana, te je moja preporuka da se u tim danima posti. Također, trebalo bi više u ovim danima posvetiti pažnje samim ibadetima nakon obavljanja namaza, dati više prostora za učenje Kur'ana, zikra i dova jer se dove u ovim danima ne odbijaju (prihvataju se kod Boga op.a.). Kurban-bajaram dolazi na 10. dan ovog mjesca. Ne možemo kazati koji je izraz preči: Hadžili-bajram ili Kurban-bajram. U našem narodu je više prisutan izraz Kurban-bajram jer većina ljudi je više vezana za sam kurban i pripremu prinošenja žrtve. Sama noć uoči Bajrama, spomenuta je u Kur'anu. Dakle, 10. noć zul-hidždžeta kada hadžije u jednoj simbolici dolaze sa Arefata prema Haremu uz različite obrede, i prvi njihov kontakt je vezan za Ibrahima, alejhi selam, koji se pripremao za žrtvu u poznatom historijskom događaju. Dakle, prinošenje žrtve kroz poznati događaj o dvojici sinova Adema alejhi selam, kada jednom žrtva biva prihvaćena a drugom odbijena, ukazuje na to da samo žrtva koja je prinesena u ime Boga može biti prihvaćena, jer bez obzira na to da li smo ispoštovali sve tehničke uslove ako nijjet (namjera) nije iskren, ni žrtva neće biti prihvaćena. I ona je bezvremenska i bezprostorna. Kada to kažem, mislim na to da ona datira od prvog čovjeka do danas i ne obuhvata samo jedan prostor već sve prostore i sve ljude. Sama podjela kurbanskog mesa ukazuje na to da je to univerzalni obred koji nije vezan za jednu nacionalnu grupu i vjersku zajednicu, već za sve ljude. Prva trećina kurbanskog mesa se ostavlja porodici, druga trećina se daje bližnjima i rodbini, a treća trećina se daje svima koji su potrebni. Dakle, koliko vidimo u ovoj podjeli u danima kurbana niko nije ostavljen, niti je izostavljen.
Kurban ima uvjete koje treba ispoštovati
KRAJINA: S obzirom da živimo u savremenom dobu kada ljudi kurbane uplaćuju u različite organizacije koje na sebe preuzimaju brigu klanja i podjele kurbana, šta savjetujete u tom pogledu i da je najbolje za vjernike da učine?
Muftija Kudić: Kada su u pitanju uvjeti koji se tiču same životinje koja se prinosi kao žrtva (kurban), tu postoje tri stvari koje su bitne a to je: starost životinje namijenjene za kurban, zdravlje, odnosno fizička ispravnost kurbana i vrijeme klanja kurbana. Islamski pravnici su tačno definisali starosnu dob životinje koja se žrtvuje za kurban. Ali je jako bitna ta fizička ispravnost životinje koja se prinosi kao žrtva. Osim toga što treba biti ispravno, mora biti i halal (dozvoljeno) u smislu hrane kojom se životinja hranila. Najviše se traži životinja koja je bila na prirodnoj ispaši i da nije konzumirala suspstance neprirodnog porijekla. Dakle, vrlo je važno da životinja ima porijeko i da se zna čime je hranjena. Sam čin prinošenja žrtve mora ispunjavati šerijatske (pravne) uslove koji se traže. Danas mnoge institucije i nevladine organizacije nude mogućnost klanja kurbana. Islamska zajednica također nudi te usluge, ali mi nikad ne govorimo da je prioritet da se vrši uplata za klanje kurbana. Najbolje je da čovjek sam to kod kuće uradi. Ali ako nije u mogućnosti, onda mi nudimo alternativu koja se sprovodi po propisima. Tu moram naglasiti da klanje kurbana prije klanjanja bajram-namaza, u slučaju da se to uradi prije, to više nije kurban koji se dijeli već obično meso. Institucije Islamske zajednice koje se bave tim uslugama, brinu se da klanje kurbana bude u skladu sa sva tri tražena uslova. Međutim, danas imamo organizacije koje nude usluge klanja kurbana sa namjerom da se to meso donira siormašnima u nekim afričkim ili azijskim zemljama, ali ne nude sigurnost da će kurban biti zaklan i na vrijeme. Dešavalo se da ljudi uplate kurban a da s tim novcem bude kupljeno obično meso. To nije kurban jer nije ispunjen uvjet žrtvovanja u propisanom vremenu za to, uz izgovaranja bismille i tekbira. Također, imamo slučajeva da organizacije koje se bave uslugama klanja kurbana, nemaju uvjeta za zbrinjavanje kurbanskog mesa. Naše institucije, ovdje ću posebno istaknuti Medresu „Reis Džemaluddin ef. Čaušević“ u Cazinu, koja već niz godina u saradnji sa Muftijstvom bihaćkim vodi akciju klanja kurbana, gdje svaka uplata za kurban obavezuje da taj kurban bude zaklan i da to bude obavljeno na šerijatom propisan način. Isto tako, ljudi koji uplate kurban imaju pravo da prisustvuju klanju kurbana, zatim dobiju trećinu kurbanskog mesa, a ostatak mesa bude zbrinut u naše hladnjače koje se nalaze u Medresi. Tim mesom se hrane učenici Medrese tokom cijele godine, a također bude često i donirano kao dio prehrambenih paketa za pomoć socijalno osjetljivim kategorije našeg društva.
Od 500 prijavljenih na hadždž iz Krajine otišlo 290 hadžija
KRAJINA: Muftijstvo Bihać je za ovo područje institucija preko koje se ide na hadždž. Koliko je bilo prijava ove godine, da li su svi prijavljeni uspjeli otići, koliko je hadžija ove godine otišlo iz ovog dijela BiH na hadždž i kolika je cijena?
Muftija Kudić: S obzirom na pandemiju i ograničenja koja su zbog toga bila na snazi, Islamska zajednica je prošle godine dobila mogućnost da organizira hadždž uz određene mjere, koje su se prije svega odnosile na broj hadžija, tako da je prošle godine na hadž otputovala tek polovina hadžija od onog broja koji je na hadž odlazio prije pandemije. Ove godine je to, hvala Bogu, u punom kapacitetu od 2.200 hadžija sa područje Bosne i Hercegovine i bh. dijaspore jer mnoge zapadne zemlje i naše zajednice u njima, nisu mogle organizirati odlazak na hadždž. Njima je dodijeljeno oko 200 mjesta i ove godine su oni zajedno sa hadžijama iz Bosne i Hercegovine otputovali na hadždž. Što se tiče kvote koju od Ureda za hadž i umru dobije Muftijstvo bihaćko, ona se već duži niz godina kreće oko 290 mjesta za hadždž. Naša organizacija je išla sljedećim tokom. Nakon što je Ured za hadždž i umru objavio da se mogu vršiti prijave hadžija, mi smo ovdje u Uredu Muftijstva bihaćkog organizirali taj proces i ove godine smo imali oko 500 prijava, što je iznad prosjeka koji smo imali ranijih godina. Razlog za to je činjenica da je dvije godine bio onemogućen odlazak na hadž, a uz to je prošle godine, pored reduciranog broja hadžija, važilo pravilo da osobe starije od 65 godina ne mogu putovati na hadž. Nakon toga je slijedio proces primanja i obrade potrebne dokumentacije za svakog hadžiju, što su također, u terminima dogovorenim s hadžijama vršile službe našeg muftijstva, te na kraju, organizacija prevoza naših hadžija iz njihovih matičnih medžlisa do aerodroma u Sarajevu. Pored navedenog, realizirane su različite edukativne aktivnosti s budućim hadžijama, s ciljem da se što kvalitetnije pripreme za izvršavanje ove značajne dužnosti, a one su podrazumijevale kontakte i upute koje su vodiči davali grupama svojih hadžija, potom cjelodnevni seminar za hadžinice, koji se već petu godinu zaredom održava u organizaciji Odjela za brak i porodicu Muftijstva bihaćkog, te zajednička ikrar-dova svih hadžija s područja našeg muftiluka koja se, već tradicionalno organizira u džemiji džemata Gnjilavac. Cijena odlaska na hadždž ove godine iznosila je 12.650 KM.
Ove godine završetak projekta obnove zgrade Muftijstva
KRAJINA: Muftijstvo bihaćko je tokom proteklih godinu i više dana, imalo različite infrastrukturne projekte i vjerske aktivnosti. O kakvim se projektima radi i šta biste posebno izdvojili?
Muftija Kudić: Prije svega, ako govorimo o infrastrukturnim projektima, tu bih prvo spomenuo projekat adaptacije i renoviranje zgrade u kojoj se nalazi Muftijstvo bihaćko. To podrazumijeva potpunu adaptaciju u smislu odvoda, vode, struje i svega onoga što je neophodno za jednu temeljitu adaptaciju zgrade. Trenutno smo u četvrtoj fazi, koja podrazumijeva utopljavanja objekta i ostaje nam peta, posljednja faza vanjskog uređenja, čime ćemo, ako Bog da, završti ovaj projekat. Kada govorimo o ostalim infrastrukturnim projektima, spomenuo bih projekat vakufskog tržnog centra u Sanskom Mostu. Radi se o projektu vrijednom šest miliona KM i tu je sredstva donirala Vakufska direkcija Republike Turske. To je finansijski najznačajniji projekat kroz kojeg će Medžlis IZ Sanski Most dobiti mogućnost daljnjeg razvoja. Zatim, imamo projekat kojem smo pristupili ove godine a koji nam je ove godine u fokusu. Radi se o projektu izgradnje zgrade Medžlisa IZ Bosanska Krupa. Ovih dana smo, također, prezentirali projekat budućeg Islamskog kulturnog centra koji će se graditi u Cazinu, dok su u proteklom periodu MIZ Bihać, MIZ Bužim i MIZ Bosanski Petrovac na adekvatan način riješili pitanje izgradnje objekata u kojima su smješteni administrativni centri navedenih medžlisa. Aktivnosti koje se realiziraju u našim medžlisima i džematima, obogaćene su djelovanjem Odjela za brak i porodicu i Mreže mladih. Neke od tih aktivnosti su: obilježavanja Dana bijelih traka u okviru čega je izvršena podjela letaka i bijelih traka u svim gradovima Muftijstva bihaćkog koji se nalaze na području Federacije BiH, te obilježavanje svjetskog Dana hidžaba, gdje se različitim programima i sadržajima nastoji skrenuti pažnja na ulogu i značaj hidžaba. Zatim, omladinski iftar u Cazinu za 200 omladinaca sa područja Muftijstva bihaćkog i iz Republike Hrvatske, džematska fudbalska liga za mlade iz svih džemata Medžlisa Cazin, kurs mujezina u organizaciji Mreže mladih Bosanski Petrovac, aktivno učešće Mreže mladih Bihać u prikupljanju i slanju pomoći za narod Sirije i Turske koji je pogođen potresom, kurs programiranja u organizaciji Mreže mladih Velika Kladuša. Već duži niz godina Odjel za brak i porodicu organizuje mukabelu za žene, gdje pored zajedničkog učenja Kur'ana, žene imaju priliku slušati i komentar džuza koji se taj dan prouči. Projekat Škola hifza tokom ove mektebske godine je egzistirao u nekoliko medžlisa. Namijenjen je prvenstveno polaznicima mekteba, koji pored sura i ašereta predviđenih Nastavnim planom i programom mektebske pouke, iskažu želju za memoriranjem i ostalih kur'anskih sura. U ovoj godini je u tu aktivnost bilo uključeno više od 100 polaznika mektebske pouke.
KRAJINA: Uvaženi muftija, hvala vam za vrijeme izdvojeno u razgovoru za našu novinu i Bajram šerif mubarek olsun!
Muftija Kudić: Hvala vama! Također Bajram šerif mubarek oslun vama, vašim čitaocima i svim građanima Unsko-sanskog kantona, te vjernicima sa područja Muftijstva bihaćkog.
Razgovarao: Fahrudin Vojić
Objavio: usn krajina
Kanton Kronike
