AERODROM ŽELJAVA: Uništena utvrda moći bivše Jugoslavije

Danas rupa u stijeni, a bio u rangu američkog NORAD-a

Na današnji dan, 16. maja 1992. godine, ostaci Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpski rezervisti digli su u zrak jedan od najvažnijih vojnih objekata u bivšoj SFRJ – vojni aerodrom Željava, poznat i kao Objekat 505, smješten kraj Bihaća, uz samu granicu između BiH i Hrvatske.

Riječ je o infrastrukturnom kompleksu neprocjenjive strateške i financijske vrijednosti, koji je po mnogo čemu bio jedinstven u Evropi i svijetu. Njegova izgradnja i namjena svjedoče o ozbiljnosti s kojom je tadašnja Jugoslavija tretirala vlastitu obranu i položaj u globalnim geopolitičkim odnosima.

---

Milijarde dolara pod planinom

Aerodrom Željava građen je između 1957. i 1968. godine. Prema dostupnim podacima i procjenama stručnjaka, tadašnja investicija – preračunato u današnji novac – iznosila je oko 6 milijardi američkih dolara. Za usporedbu, to je nivo ulaganja koji je odgovarao NASA-inim svemirskim projektima u istom vremenskom periodu.

Unutar planine Plješevica ukopano je 3,5 kilometra armirano-betonskih tunela, dizajniranih da izdrže direktni nuklearni udar. Sistem je uključivao pet pista, hangare za do 60 aviona, skladišta goriva i naoružanja, stanice za održavanje, bolnice, ventilacione sisteme i neovisnu električnu mrežu.

---

Srce vojne moći i špijunaže

U Željavi je bila smještena 117. lovačko-avijacijska brigada JNA, naoružana tada najsavremenijim sovjetskim MiG-21 avionima. Zahvaljujući sofisticiranom radarskom sistemu i obavještajnoj infrastrukturi, ovaj objekat je imao sposobnost da nadgleda, prisluškuje i kontroliše zračni prostor od Italije do Grčke, a posebno je bio važan za praćenje NATO aktivnosti.

Njegov izlaz na samoj granici s Italijom, Austrijom, Mađarskom i Grčkom činio ga je savršenom tačkom za rano upozorenje i uzletanje presretača u slučaju ugroze.

---

Uništenje kao strategija

U maju 1992., usred haosa i raspada bivše države, ostaci JNA i srpske paravojne snage odlučile su dignuti Željavu u zrak. Prema svjedočenjima, s oko 14 tona eksploziva uništena je cijela infrastruktura.

Eksplozija je bila toliko snažna da je registrovana i na seizmološkim stanicama kao potres slabijeg intenziteta.

---

Danas rupa u stijeni, a bio u rangu američkog NORAD-a

Danas Željava izgleda kao apokaliptični podsjetnik na jedno doba koje je nestalo – sa svojim idejama, snagom ali i s kontradikcijama i megalomanskim izopačenostima. Tuneli su urušeni, piste napuštene, a cijelo područje djelomično minirano i zaraslo u zaborav. Ipak, ostaje snažna simbolika: mjesto koje je utjelovljavalo tehnički vrhunac, samopouzdanje i vojnu nezavisnost jedne zemlje.

U poređenju sa sličnim objektima širom svijeta – poput NORAD-a u SAD-u ili nekadašnjeg DUGA radara u Ukrajini – Željava je bila projekt koji je djelomično odgovarao doktrini nesvrstanih i ideji o samostalnoj odbrani jugoslavenskog prostora. Ipak, hegemonistički projekti velike Srbije odnijeli su prevagu, a samim time i destrukcija i haos koji su ga pratili nisu mogli zaobići ni Željavu.

Zašto nije bilo moguće uspostaviti prekograničnu suradnju između BiH i Hrvatske oko Željave?

Iako se podzemni kompleks Aerodroma Željava nalazi uz samu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske – sa pistama koje bukvalno presijecaju međunarodnu granicu – nikada nije zaživjela ozbiljna prekogranična inicijativa koja bi omogućila zajedničko upravljanje, zaštitu ili turističku valorizaciju ovog jedinstvenog vojnog kompleksa.

Ključni razlog leži u nereguliranim graničnim odnosima i političkom nepovjerenju. Dio infrastrukture Željave nalazi se u Hrvatskoj (posebno pistovni dio na Plješevici), dok se najveći dio podzemnih tunela i ulaza nalazi na teritoriji BiH. Kompleks je ujedno i minski sumnjivo područje, što dodatno otežava pristup i saradnju. Osim toga, ni jedna ni druga država nisu do sada pokazale institucionalnu volju da ovu lokaciju tretiraju kao kulturno-povijesnu, a ne isključivo vojnu i sigurnosnu tačku.

Povremeni entuzijastični pokušaji lokalnih zajednica – poput onih iz Bihaća i Korenice – ostali su bez šire podrške nadležnih državnih institucija. Danas, Željava više živi kao atrakcija za avanturiste, YouTubere i fanove vojne nostalgije, nego kao ozbiljno zaštićena i turistički uređena destinacija koja bi mogla služiti kao primjer regionalne saradnje.

O. Delić

Objavio: usn krajina

Bihać Vijesti