ENERGETSKI ŠOK NA VIDIKU: Zastoj u Hormuškom moreuzu gura cijenu nafte i plina, građani BiH prave zalihe

Eskalacija rata između Izraela i SAD-a protiv Irana dovela je do zastoja u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Analitičari upozoravaju na skok cijena goriva i dodatni pritisak na ekonomiju, a građani naše zemlje ne čekaju burze, već rade zalihe podižući paniku.

Eskalacija rata kojeg su pokrenuli Izrael i Sjedinjene Američke Države napadom na Iran, pored ostalih, već proizvodi prve ozbiljne poremećaje na globalnom energetskom tržištu. Iako Iran učestvuje s tri do četiri posto u ukupnoj svjetskoj proizvodnji nafte, njegova geostrateška pozicija uz Hormuški tjesnac čini ga ključnim u stabilnosti cijena energenata.

Riječ je o najvažnijem energetskom koridoru na svijetu, kroz koji prolazi oko 20 posto globalne dnevne potrošnje nafte – približno 20 miliona barela. Uz to, moreuz je vitalna ruta i za izvoz tekućeg prirodnog plina iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Tankeri nasukani, osiguranje poskupjelo

Prema izvještajima koje prenosi Anadolu Agency, desetine tankera ostale su usidrene ili su obustavile tranzit zbog sigurnosnih rizika i naglog rasta troškova osiguranja. Podaci o brodarstvu pokazuju da su tranzitne količine početkom marta pale za čak 86 posto u odnosu na ovogodišnji prosjek.

Iranski mediji objavili su da je prolaz „efektivno“ zatvoren, iako formalna blokada nije proglašena. I sama najava mogućeg prekida prometa bila je dovoljna da tržišta reagiraju nervozno.

Više od 40 brodova povezanih s Japanom ostalo je u zastoju u Perzijskom zaljevu, dok je Malezija savjetovala svojim operaterima da izbjegavaju plovidbu kroz tjesnac. Pakistan već razmatra alternativne rute snabdijevanja, uključujući preusmjeravanje isporuka preko Crvenog mora.

Poseban problem predstavlja činjenica da samo Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati raspolažu naftovodima koji zaobilaze moreuz, ali njihov kapacitet pokriva tek dio količina koje se uobičajeno transportiraju tim putem.

Psihološka granica od 100 dolara

Energetski stručnjak Almir Bečarević upozorava da bi dugotrajnije zatvaranje ili ozbiljniji prekid plovidbe mogao gurnuti cijenu sirove nafte iznad psihološke granice od 100 dolara po barelu.

Takav scenarij ne bi značio samo skuplje gorivo, već i novi inflatorni udar na globalnu ekonomiju, koja se ionako suočava s pritiscima usporavanja rasta i nestabilnim tržištima.

Azijske ekonomije posebno su ranjive. Japan, koji oko 95 posto sirove nafte uvozi s Bliskog istoka, direktno ovisi o sigurnosti ovog plovnog puta. Kina je već pozvala na hitan prekid vojnih operacija, ističući da je stabilnost u moreuzu od vitalnog značaja za globalnu trgovinu.

Prve posljedice i u Bosni i Hercegovini

Najava mogućeg rasta cijena već se reflektira i na domaće tržište. Na benzinskim pumpama širom Bosne i Hercegovine zabilježene su pojačane gužve, jer građani, poučeni ranijim krizama, nastoje unaprijed osigurati zalihe goriva.

Iako poremećaji u ovom trenutku imaju više psihološki nego stvarni efekt na snabdijevanje, tržište energenata reagira na očekivanja. Upravo ta očekivanja – strah od dugotrajnog sukoba i blokade ključne svjetske energetske arterije – imaju potencijal da dodatno podignu cijene nafte i plina u narednim sedmicama.

Hoće li se situacija stabilizirati diplomatskim putem ili će eskalacija potrajati, uveliko će odrediti kretanje cijena energenata – a samim tim i dubinu ekonomskih posljedica koje bi mogle osjetiti i najveće svjetske sile, ali i male, uvoznim energentima ovisne ekonomije poput Bosne i Hercegovine.

O. Delić

nafta