NATO PREMAŠIO OČEKIVANJA: Rekordna izdvajanja za odbranu, sve više zemalja dostiže cilj od 2% BDP-a

Zemlje članice NATO-a potrošile su ukupno 1.303 biliona dolara na odbranu tokom prošle godine, premašujući prethodne procjene, a čak 22 od 32 članice dosegle su cilj izdvajanja 2% bruto domaćeg proizvoda (BDP) za vojne potrebe.

Prema podacima koje je NATO objavio u četvrtak, evropske zemlje i Kanada zajedno su potrošile 468 milijardi dolara (oko 412 milijardi eura), od čega je čak 38% otišlo na kupovinu vojne opreme. Sjedinjene Američke Države su same izdvojile 818 milijardi dolara (720 milijardi eura).

U poređenju s 2023. godinom, ukupna vojna potrošnja porasla je za 19%, budući da je tada iznosila 200 milijardi dolara manje.

Samo Crna Gora ispod praga

Iako su početne procjene sugerisale da će 23 zemlje dostići cilj od 2% BDP-a, konačne brojke pokazuju da ih je to uspjelo 22, dok je Crna Gora ostala ispod tog praga. Podaci su izraženi u cijenama iz 2021. godine radi konzistentnosti.

Evropske prijestolnice su se u proteklim godinama odlučno obavezale na povećanje vojnih budžeta, posebno nakon što je Rusija 2022. godine započela invaziju na Ukrajinu. Na to su ih snažno pritiskali i tadašnji, a sada ponovo aktuelni američki predsjednik Donald Trump, koji je ranije upozoravao da SAD neće braniti one članice koje ne ulažu dovoljno u vlastitu odbranu.

Pritisak na zemlje koje zaostaju

S obzirom na sve slabiju američku vojnu prisutnost u Evropi, zemlje koje tradicionalno zaostaju u vojnom budžetu počele su značajno povećavati ulaganja.

Belgija (1.29%), Italija (1.5%) i Španija (1.24%) – tri članice koje su često na dnu NATO liste po izdvajanjima – obećale su povećanja kako bi u narednim godinama dostigle cilj od 2%. Kanada je također ispod praga, s izdvajanjem od 1.45%.

S druge strane, velike članice poput Ujedinjenog Kraljevstva (2.33%), Njemačke (2.1%) i Francuske (2.03%) jedva održavaju nivo iznad minimalnog cilja.

Prema dostupnim podacima, najviše sredstava i dalje se ulaže u istočno krilo NATO-a – pogranične regione prema Rusiji, baltičke zemlje te Poljsku. Grčka ostaje tradicionalno jedna od članica s najvećim vojnim budžetom u odnosu na BDP.

Rasprava o povećanju cilja na 3–5%

Uoči NATO samita koji će se održati krajem juna u Hagu, u toku su rasprave o mogućem povećanju ciljanog vojnog budžeta sa 2% na čak 5% BDP-a.

Američki zvaničnici predlažu podizanje praga, dok se unutar NATO-a spominje moguće kompromisno rješenje na 3% ili 3.5%.

Švedski premijer Ulf Kristersson izjavio je da bi novi cilj mogao iznositi 3.5% za vojnu potrošnju, uz dodatnih 1.5% za civilnu zaštitu, pripremljenost i podršku Ukrajini.

O ovim prijedlozima raspravljaće se na nadolazećem samitu, a konačna odluka očekuje se krajem juna.

Objavio: usn krajina

Vijesti