Hrana u svijetu poskupjela 20 posto za godinu dana

U rastu cijena prednjačili su mliječni proizvodi i biljna ulja, objavio FAO. – Efekti sukoba u Ukrajini jasnije će se vidjeti narednog mjeseca

Cijene hrane na svjetskom nivou porasle su u februaru za 20 posto u odnosu na godinu dana ranije, najviše zbog rasta cijena biljnih ulja i mliječnih proizvoda, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO). Indeks cijena hrane FAO u februaru je u prosjeku iznosio 140,7 poena, što je 3,9 posto više u odnosu na januar, 20,7 posto u odnosu na godinu dana ranije i 3,1 posto više nego u februaru 2011. godine.

Inače, ovaj indeks prati mjesečne promjene međunarodnih cijena hrane kojom se najviše trguje.

Ističe se i da indeks mjeri prosječne cijene tokom mjeseca, tako da februarski rezultat samo djelomično uključuje tržišne efekte koji proizlaze iz sukoba u Ukrajini.

U međuvremenu je došlo i do još drastičnijeg skoka cijena žitarica i očekuje se da ćemo prave razmjere vidjeti tek narednog mjeseca. Stručnjaci su već istakli da ovakva dešavanja nisu rezultat realnih okolnosti ili manjka robe, već panike koja je zavladala na svjetskom tržištu.

Kada je riječ o februarskom izvještaju FAO, najveći rast cijena zabilježen je kod biljnih ulja – za 8,5 posto u odnosu na prethodni mesec, i one su dostigle novi rekord, navode u FAO. Na to su najviše utjecali palmino, suncokretovo i sojino ulje.

Ovo je rezultat veće potražnje na tržištu, što se podudara s nekoliko faktora, poput smanjene dostupnosti palminog ulja iz Indonezije, manje proizvodnje soje u Južnoj Americi, ali i zabrinutosti za izvoz suncokretovog ulja iz crnomorskog regiona. Rusija i Ukrajina su, inače, zajedno najveći izvoznici ovog ulja u svijetu. Indeks cijena mlijeka bio je u prosjeku 6,4 posto viši u februaru nego u januaru.

Kod žitarica je zabilježen rast od tri postotka u odnosu na prethodni mjesec. Cijene pšenice u svijetu porasle su za 2,1 posto, najviše zbog neizvjesnosti povodom agresijea na Ukrajinu i protoka robe u crnomorskim lukama.

Riža je bila skuplja za 1,1 posto, kao i meso. Cijene ovčijeg i peradarskog mesa su pale, a kako je objašnjeno, bilo je to dijelom i zbog velikih izvoznih zaliha u Oceaniji i smanjenog uvoza iz Kine. Zabilježena je i velika potražnja za govedinom. Cijena šećera je pala za 1,9 posto usljed povoljnih izgleda za proizvodnju u glavnim zemljama izvoznicama. U FAO napominju da na rast cijena hrane veliki utjecaj ima poskupljenje energenata,  gnojiva i stočne hrane, a to će dovesti do smanjenja profita proizvođača i demotivisati ih za dalja ulaganja i širenje proizvodnje. FAO je objavio i izvještaj o snabdijevanju i potražnji za žitaricama, s preliminarnom prognozom za svjetsku proizvodnju u 2022., gdje navode da će globalna proizvodnja pšenice porasti na 790 miliona tona.

Objavio: usn krajina