usnkrajina: 03-03-2026 | 11:47

RASTUĆA GLOBALNA PRIJETNJA: Smrtnost od raka dojke u niskoprimajućim zemljama gotovo se udvostručila dok bogate zemlje bilježe pad

Stručnjaci ističu da svijest i skrining nisu dovoljni bez jake zdravstvene infrastrukture. Potrebna je koordinirana dostupnost svih tretmana, od operacije do ciljanih terapija, kako bi pacijenti imali stvarnu šansu za izlječenje.

Rak dojke je najčešće dijagnosticirani oblik raka kod žena širom svijeta, a predviđa se da će broj slučajeva premašiti 3,5 miliona do 2050. godine. Iako su bogate zemlje u posljednjih nekoliko decenija smanjile smrtnost za gotovo 30% zahvaljujući investicijama u skrining, ranu dijagnozu i tretmane, niskoprimajuće zemlje bilježe gotovo dvostruko više smrtnih slučajeva, pokazuje studija objavljena u časopisu The Lancet Oncology.

Analiza podataka iz 204 zemlje i teritorija u posljednje tri decenije pokazuje sve dublju globalnu nejednakost u ishodima liječenja raka dojke. Dok u visokoprimajućim zemljama smrtnost opada, u niskoprimajućim ona raste – a dijagnoze postaju sve češće.

Posebno zabrinjava situacija u podsaharskoj Africi, gdje su stope smrtnosti od raka dojke više od dvostruko iznad globalnog prosjeka. Nedostatak infrastrukturnih kapaciteta za adekvatno liječenje, uključujući operacije, zračenje i kemoterapiju, dodatno pogoršava stanje. Cijena terapija poput trastuzumaba u nekim zemljama jednaka je prosječnoj decenijskoj zaradi, što dodatno ograničava pristup pacijentima.

Stručnjaci ističu da svijest i skrining nisu dovoljni bez jake zdravstvene infrastrukture. Potrebna je koordinirana dostupnost svih tretmana, od operacije do ciljanih terapija, kako bi pacijenti imali stvarnu šansu za izlječenje.

Studija također podsjeća na važnost individualne prevencije: smanjenje konzumacije crvenog mesa, prestanak pušenja, kontrola tjelesne težine, smanjenje alkohola i redovna fizička aktivnost mogu pomoći u smanjenju rizika, iako veliki broj uzroka raka dojke nije povezan sa stilom života. Redovne mamografije, naročito kod žena od 40 do 74 godine, ostaju ključni alat ranog otkrivanja.

Autori studije upozoravaju da bez ozbiljnog globalnog pristupa i ulaganja u cjelokupan sistem njege i liječenja raka, mnoge zemlje neće postići ciljeve Svjetske zdravstvene organizacije za smanjenje smrtnosti od raka dojke.