JUŽNA INTERKONEKCIJA I LNG: Memorandum bez pravnog temelja koji ruši iskreno povjerenje između naše države i SAD-a

Vijest da bi kompanija Abraham Group mogla postati ključni uvoznik američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Bosni i Hercegovini otvorila je ozbiljna pitanja o zakonitosti i nadležnostima u jednom od strateški najvažnijih energetskih projekata – Južnoj interkonekciji.

Riječ je o memorandumu o razumijevanju koji je potpisala kompanija iza koje stoji Amir Gross Kabiri, a koji se odnosi na buduće isporuke američkog LNG-a putem projekta Južne interkonekcije. Međutim, sama interkonekcija još nije izgrađena, niti je u potpunosti zaokružen zakonski i institucionalni okvir za njenu realizaciju.

Prema važećim propisima Vlade Federacije BiH, jedini ovlašteni uvoznik plina u Bosni i Hercegovini je Energoinvest. Upravo zato dio državnih zvaničnika tvrdi da memorandumi i najave o dugoročnim isporukama nemaju operativnu osnovu.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je da je riječ o pravno neutemeljenoj aktivnosti, ističući da se ne može govoriti o obavezujućim aranžmanima za projekat koji nema završenu infrastrukturu ni kompletan zakonski okvir. Upozorio je i na mogućnost ozbiljnih posljedica ukoliko se partnerima prezentiraju obaveze koje se u ovom trenutku objektivno ne mogu realizirati.

Dodatnu političku dimenziju cijelom slučaju daje činjenica da je Južna interkonekcija i dalje predmet institucionalnih nesuglasica. Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto izjavila je da nacrt međudržavnog sporazuma, koji je dostavila Vlada FBiH, nije konačan te da ne postoji potpuna zakonska podloga za njegovo razmatranje. S druge strane, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić tvrdi da su donošenjem Zakona o Južnoj interkonekciji stvoreni uslovi za nastavak procedure zaključivanja sporazuma s Republikom Hrvatskom.

U međuvremenu, Amir Gross Kabiri javno je primao čestitke povodom potpisanog memoranduma, među kojima i od Gary Koren, ambasadora Izraela u Hrvatskoj, čime su otklonjene ranije netačne informacije da je riječ o američkom ambasadoru.

Posebnu pažnju izazvale su i informacije o sastanku otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH Johna Ginkela s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Mostaru, upravo u kontekstu zastoja na projektu Južne interkonekcije. HDZ BiH od ranije insistira da se o izboru koncesionara odlučuje dvotrećinskom većinom u Parlamentu FBiH, što otvara prostor za političke blokade.

U cijeloj situaciji ostaje ključno pitanje institucionalne odgovornosti. Energetski projekti koji imaju međunarodnu dimenziju, posebno oni koji uključuju Sjedinjene Američke Države, moraju se voditi isključivo kroz zvanične državne kanale. Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini, kao i američke kompanije, u ovakvim aranžmanima mogu i trebaju pregovarati isključivo s državnim institucijama Bosne i Hercegovine i nadležnim organima definisanim zakonom. Prostor za paralelne dogovore, špekulacije a pogotovo privatne aranžmane koji zaobilaze institucionalni državni okvir ne smije postojati, posebno imajući u vidu osjetljivost energetskog sektora, dosadašnje političke tenzije oko strateških projekata, kao i otvorenu neprijateljsku političku subverziju opskurnih pojedinaca i grupa. U Ambasadi Sjedinjenih Država u našoj zemlji znaju, barem iz dosadašnjeg iskusva, da na ovim prostorima iskrenog saveznika i prijatelja imaju samo u bosanskohercegovačkoj strani. A prema prijateljima se onda postupa jednako prijateljski, posebno kada se prijateljstvo treba i mora okruniti uzajamno korsinim poslom kakav je i projekt Južne interkonekcije.

Ambasada SAD-a Južna interkonekcija SAD