AERODROM BIHAĆ: Eksproprijacija bi trebala biti završena do proljeća

Menadžment Aerodroma Bihać u fazi je rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i eksproprijacije zemljišta. Radi se o obimnom poslu jer je ostalo više od stotinu privatnih vlasnika zemljišta koje je potrebno otkupiti. U tu svrhu namijenjeno je pet miliona konvertibilnih maraka.
Vlada Federacije i Grad Bihać te menadžment preduzeća zagovornici su ideje da se ne zavisi od velikih investitora, da se radi s novcem kojim raspolažu, te da se u prvoj fazi napravi manji aerodrom. Radi se o poletno-sletnoj pisti dužine 1.500 metara na koju bi mogli sletjeti avioni kapaciteta do 85 putnika. Međutim, da bi se gradilo, prvo mora biti završena eksproprijacija koja bi trebala biti gotova do proljeća. Za to je predviđeno pet miliona maraka, koje je osigurala Vlada Federacije.
– Uporedo s tim rješavamo i status kompletiranja zahtjeva za urbanističku saglasnost koja je krucijalna za izvođenje radova na ovom lokalitetu i neka su nastojanja da mi to možemo završiti do sredine ljeta kako bismo mogli uvesti i prve izvođače na nastavku izgradnje ovog velikog infrastrukturnog i kapitalnog projekta za Unsko-sanski kanton, kaže Anel Hadžić, direktor JP Aerodrom Bihać.
Iako se radi o važnom projektu za cijelu regiju, financijske injekcije ubrizgava samo Vlada Federacije, kaže direktor Hadžić. I gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić slaže se da se radi o projektu u koji bi svi morali biti uključeni.
– Da bi se uključili investitori, u taj projekt mora da bude uključena Bosna i Hercegovina, Federacija i Kanton. Tu su veliki novci, pojedini investitori traže određene garancije koje Grad ne može davati, ali kad krenemo s ovim, mi već imamo načete neke pregovore, doveli smo ih – ne mogu reći do kraja – ali prilično smo ih ozbiljno uradili, ističe Fazlić.
Za sada su investiranju najbliži ulagači iz Turske. Međutim, čekaju okončanje prve faze izgradnje aerodroma. Od glavnog projekta se, odnosno piste dužine 2.400 metara, ne odustaje, samo bi se radilo u drugoj fazi, rekli su nam sagovornici. Kao dokaz navode i da je trenutna testna pista građena za avione veće nosivosti i kapaciteta, ali i da će tako biti urađena i ona od 1.500 metara.

Objavio: usn krajina