CRNE RUPE: Astronomi snimili najveću kozmičku eksploziju ikada

Vatrena kugla ‘100 puta veća od Sunčevog sistema’ za koju se smatra da je nastala zbog usisavanja gasa u supermasivnu crnu rupu

Počelo je kao neupadljivo treperenje na noćnom nebu. Ali bliža zapažanja pokazuju su da su astronomi snimili najveću kozmičku eksploziju ikad. Događaj za koji se smatra da je bio pokrenut ogromnim oblakom plina koji je progutala supermasivna crna rupa.

Bljesak koji se dogodio na udaljenosti od 8 milijardi svjetlosnih godina, više je od 10 puta sjajniji od bilo koje poznate supernove i do sada je trajao više od tri godine, što ga čini najsnažnijom eksplozijom.

“Prošlo je nezapaženo godinu dana jer je postepeno postajalo sve svjetlije”, rekao je dr Philip Wiseman, astronom sa Univerziteta Southampton koji je vodio posmatranja. Tek kada su naknadna zapažanja otkrila koliko je daleko, astronomi su procijenili gotovo nezamislive razmjere događaja.

“Procijenili smo da je to vatrena lopta 100 puta veća od našeg Sunčevog sistema sa sjajem oko 2 biliona puta veći od sunčevog”, rekao je Wiseman. “Za tri godine, ovaj događaj je oslobodio oko 100 puta više energije nego što će Sunce u svom vijeku od 10 milijardi godina.”

Naučnici vjeruju da je eksplozija, poznata kao AT2021lwx, rezultat ogromnog oblaka plina, vjerovatno hiljadama puta većeg od našeg Sunca, koji uranja u neizbježna usta supermasivne crne rupe. Oblak gasa je možda nastao iz velike prašnjive “krofne” koja obično okružuje crne rupe – iako nije jasno šta ga je moglo izbaciti iz orbite, niz kozmičku vrtaču.

AT2021lwx nije najsjajniji fenomen ikad viđen. Prošle godine je primijećeno svejtlije gama-zračenje, poznato kao GRB 221009A , ali je ovaj događaj trajao samo nekoliko minuta. Nasuprot tome, novi događaj još uvijek traje, što znači da je ukupno oslobađanje energije daleko veće.

Eksplozija je prvi put otkrivena 2020. godine od strane Zwicky Transient Facility u Kaliforniji, koja istražuje noćno nebo u potrazi za naglim povećanjem svjetline koja bi mogla signalizirati kozmičke događaje kao što su supernove ili prolazeći asteroidi i komete. Događaj se u početku nije isticao, ali kada su naknadna zapažanja omogućila da se izračuna njegova udaljenost, astronomi su shvatili da su snimili nevjerovatno rijedak događaj.

“Kada sam našem timu rekao brojke, svi su bili šokirani,” rekao je Wiseman. “Kada smo shvatili koliko je to izuzetno svijetlo, morali smo smisliti način da to objasnimo.”

To je bilo izvan prihvatljivog raspona za supernovu (umiruća zvijezda koja na kraju eksplodira) i tako su se astronomi okrenuli drugom uobičajenom scenariju koji uzrokuje sjajne bljeskove na noćnom nebu – takozvani događaj plime i oseke. Ovi događaji obično uključuju zvijezdu koja zaluta preblizu crnoj rupi i bude usitnjena, pri čemu se dio proguta, a ostatak ispruži u vrtložnom disku.

Ali simulacije su sugerirale da bi za AT2021lwx bila potrebna zvijezda do 15 puta veća od mase Sunca. “Susret sa tako ogromnom zvijezdom je vrlo rijedak, tako da mislimo da je vjerovatniji scenarij, mnogo veći oblak plina”, rekao je Wiseman.

Supermasivne crne rupe su obično okružene ogromnim oreolom plina i prašine, a autori nagađaju da je dio ovog materijala možda bio poremećen, vjerovatno sudarom galaksija, i poslan prema unutra. Kako se materijal spiralno kretao prema horizontu događaja crne rupe (njenoj sfernoj vanjskoj granici), odavao je ogromne količine topline i svjetlosti, osvjetljavajući dio “krofne” i zagrijavajući ga na 12-13.000 stepeni C.

Nalazi su objavljeni u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Objavio: usn krajina