Protiv smo ubijanja! | Za slobodnu smo Palestinu i Ukrajinu!

Finska, najspremnija država za eventualni ruski napad: ‘Čekamo ih još od Drugog svjetskog rata…‘ – ‘To nam je u genima‘

Objavljeno:30/03/2022. 07:36


Po prvi put u svojoj historiji većina Finaca podržava prijavu za učlanjenjem u NATO

Ako se ostvare najgori strahovi Evrope – da se oružani sukob u Ukrajini proširi na ostale ruske susjede – Finska će biti spremna.
Finska, naime, ima zalihe: najmanje šest mjeseci u gorivu i žitaricama, dok farmaceutske firme moraju čuvati zalihe uvezenih lijekova u periodu od 3 do 10 mjeseci.

Ima civilnu odbranu. Sve velike zgrade moraju imati vlastita atomska skloništa, a ostatak stanovništva može koristiti podzemna parkirališta, klizališta i bazene koji su spremni za pretvaranje u evakuacijske centre.
I ima borce. Gotovo trećina odrasle populacije ove nordijske zemlje su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Europi.

‘Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata’, kaže Tytti Tuppurainen, finski ministar EU. Nakon osam desetljeća živeći prvo u sjeni Sovjetskog Saveza, a sada Rusije, opasnost od rata u Europi nije ih iznenadila.
Ali ono što Finska naziva svojom strategijom ‘sveobuhvatne sigurnosti’ primjer je kako sve zemlje mogu stvoriti rigorozne sustave za svoje društvo kako bi se zaštitili prije vremena – ne samo od potencijale invazije, već i od prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada ili pandemija.

Ne radi se samo o vojnoj spremnosti već o sigurnosti da zakoni i pravila funkcioniraju u vrijeme krize.
Finska je stvorila neformalnu mrežu između elita političkog i poslovnog svijeta te nevladinih organizacija kako bi se pripremila za najgore. Kontinuirano promatra koje su njene glavne slabosti i pokušava ih ispraviti kako bi se u sistemu stvorilo što je moguće više otpornosti prije nego što se kriza dogodi.

Finska je sa svojom granicom od 1340 km koju dijeli s Rusijom vrlo izložena napadu i po prvi put u svojoj historiji većina Finaca podržava prijavu za učanjenjem u NATO-u.
Ali zemlja s 5,5 miliona stanovnika također vidi potrebu održavanja i nadogradnje svoje nacionalne strategije.

‘S obzirom na naš geostrateški položaj, veliku kopnenu masu i rijetku populaciju, moramo učiniti sve za obranu zemlje . . . Redovno treniramo na raznim nivoima kako bismo bili sigurni da svi znaju šta im je činiti – a krajnji rezultat je da ovo društvo možete pretvoriti u krizni režim ako bude potrebno.’

Finci su imali bolno iskustvo s Rusima za vrijeme Zimskog rata (1939. – 1940.)

Nasljeđe Zimskog rata
Velik dio spremnosti Finaca proizlazi iz rata s Moskvom – u brutalnom Zimskom ratu 1939-40 uspješno su se odupirali invaziji Sovjetskog Saveza, daleko duže nego što su Rusi očekivali. Godine 1940. sklopljen je Moskovski mirovni sporazum. Finci su morali Rusima prepustiti 9% svog teritorija uključujući i finski najkosmopolitskiji grad, Vyborg, i jedno od glavnih područja industrije.
Nakon toga Finci su se zarekli: nikad više.

‘Nismo zaboravili, to je u našem DNK’, govori predsjednik Sauli Niinisto pa ukazuje na ankete koje pokazuju da je oko 75 posto Finaca spremno boriti se za svoju zemlju, što je daleko najveći broj u Europi.

Finska ima ratnu snagu od oko 280.000 ljudi, te 900.000 rezervista koji su prošli vojnu obuku. Čak i nakon završetka Hladnog rata nastavili su s regrutacijom svih muškaraca koji su završili školovanje, a Helsinki je zadržao jaka izdvajanja za odbranu čak i 1990-ih i 2000-ih kada su drugi smanjivali.

Jarmo Lindberg, bivši načelnik odbrane Finske, kaže da je Helsinki ‘poput švicarskog sira’ s desecima kilometara tunela. “Postoje područja kao u filmu o Jamesu Bondu’, dodaje. Komandna mjesta (štabovi) oružanih snaga smješteni su ispod ‘30-40 metara granita. Imali smo iskustvo u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo’, ističe.

Ako bi vojna obavještajna služba otkrila vjerovatni napad, mobilizirale bi se snage i, koliko god je to moguće, civili bi bili evakuirani iz opasnih područja, što je bitna razlika u odnosu na stanje u Ukrajini.
UN je nedavno Finsku proglasio petu godinu zaredom najsretnijom nacijom na svijetu.

‘Trudimo se osigurati da naše društvo bude snažno i da se može nositi s bremenom u teškim vremenima. Spremnost i pripremljenost duboko su usađene u finske glave’, kaže Niinisto.

‘Osnovna ideja je: ako je pogođena jedna tvrtka ili sektor, kako riješiti problem? Na primjer, kako nahraniti naciju ili imati toaletni papir ako postoji blokada u Baltičkom moru?’ kaže Charly Salonius-Pasternak, stručnjak za sigurnost na Finskom institutu za međunarodne poslove.

‘Nemamo posla, nemamo blagostanje, nemamo rast, ako nam zakaže odbrana. To svi dobro razumiju’, kaže Janne Kuusela, šef odbrambene politike u Ministarstvu obrane.

Nacionalna agencija za hitnu opskrbu (NESA) na raspolaganju ima skoro 2,5 milijardi eura, koja se sastoji od strateških zaliha šestomjesečne opskrbe žitaricama poput pšenice i zobi, te različitim vrstama goriva.

Janne Kankanen, izvršni direktor NESA-e, kaže da Agencija prikuplja male taksane iznose od sve kupovine fosilnih goriva i električne energije u Finskoj, dajući joj time ‘prilično puno slobode tako da imamo mogućnost odgovoriti na različite vrste događaja u vrlo kratkom roku’.

Agencija može brzo kupiti kritičan materijal, ali i ispitati stanje po raznim sektorima – na primjer, hoće li finski farmeri proizvesti dovoljno žitarica ove sezone. Od prosinca vrlo intenzivno prati situaciju u Ukrajini kamo je fokus okrenula s pandemije koronavirusa.

Kursevi nacionalne odbrane
Četiri puta godišnje, skupina od nekoliko desetaka političara, poslovnih čelnika i predstavnika crkve, medija i nevladinih organizacija sastaje se na kursevima nacionalne odbrane, odnosno jednomjesečnom intenzivnom programu koji uključuje predavanja visokih vojnih oficira i državnih dužnosnika, kao i simulaciju krize .

Predsjednik Sauli Niinist i ministar odbrane, general Jarmo Lindberg

Ukupno je 10.000 ljudi obučeno na takvim kursevima tokom proteklih šest desetljeća, a još 60.000 pohađalo je regionalne kurseve odbrane. Salonius-Pasternak dodaje da su kursevi vjerovatno najlakši element finskog pristupa koji bi druge zemlje lako mogle oponašati.

Finska nije usredotočena samo na prijetnju invazije, već i na druge oblike napada – bilo da su lokalni, kao što je trovanje izvora vode ili onesposobljavanje elektrane, ili nacionalni, poput cyber napada, a sve je veći fokus na takozvane hibridne prijetnje.

‘To što je Rusija započela rat protiv manjeg susjeda može samo ojačati razumijevanje naše ranjivosti. Svijest javnosti o rizicima i prijetnjama je na visokom nivou’, kaže Teija Tiilikainen, direktorica Evropskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji sa sjedištem u Helsinkiju.

Helsinki je oduvijek težio dobrosusjedskim odnosima s Rusijom zbog duge, zajedničke granice, ali je ta nada sada slomljena.

Tokom Hladnog rata, položaj Finske prisilio ju je da prihvati neutralnost kako bi držao Sovjetski Savez na udaljenosti, ali nakon pridruživanja EU-u 1995. i približavanja NATO-u tokom posljednjih desetljeća, u Helsinkiju raste osjećaj da bi učlanjenjem u vojni savez učvrstila status nezavisne, zapadne zemlje.

Ali postoji i uvjerenje da rat u Ukrajini pokazuje mudrost finskog pristupa svih ovih godina. ‘Jednostavna ideja je da je to zemlja koju vrijedi braniti i stoga imate veću odgovornost, bilo da ste izvršni direktor ili školski učitelj’, kaže Salonius-Pasternak. ‘Ono što nas je
Ukrajina naučila, nastavlja, jest da je volja da se nešto učini zaista važna. A ako to kombinirate s mrežnim učincima male zemlje i pripremom, to je stvarno moćno’, dodaje.

‘Sve što znam je da će Rusija uvijek biti tu i znamo da ćemo biti spremni’, zaključuje Lindberg, bivši načelnik odbrane.

Objavio: usn krajina


////// MAGAZIN //////

O nama

Portal usnkrajina sastavni je dio i elektroničko izdanje Unsko-sanskih novina

Osnovani smo 1995. od strane Skupštine Unsko-sanskog kantona kao javno poduzeće s ograničenom odgovornošću

Potražite nas na društvenim mrežama:

Kontakt

502. viteške, Bihać, BiH

usnovine@bih.net.ba

+387 37 228-409

+387 37 224-103

Radno vrijeme
pon - pet: 8 - 15
vikendom i praznicima: ne radimo