NEKADAŠNJI GIGANT “KOMBITEKS” NOVA POSLOVNA ZONA

Desetine firmi u fabričkom prostoru

Što zbog ratnih razaranja, što neuspjele poslijeratne privatizacije, revitalizacija proizvodnje u nekadašnjem tekstilnom kombinatu u Bihaću je bilo nemoguća misija
Uspostava nove poslovne zone u ovom fabričkom prostoru prije tri godine, već se pokazala kao najbolje rješenje

Punih 14 godina trajao je stečajni postupak nad nekadašnjim tekstilnim gigantom DD “Kombiteks” Bihać. Stečaj je pokrenut 2007. godine a prvi stečajni upravitelj Nijaz Dervišić, koji je ovaj postupak vodio sve do polovine 2016. godine, gotovo da nije pomakao stvar s mrtve tačke, odnosno nije učinio ništa kako bi se nešto od osnovne djelatnosti i imovine poduzeća spasilo. Razrješenjem Dervišića dužnost stečajnog upravitelja DD “Kombiteks” Bihać preuzeo je Šefik Smlatić.
– Mene su dočekali milionski iznosi potraživanja, prazne i oštećene hale, krug zarastao u šiblje, uništena infrastruktura i psi lutalice. Od nekadašnjeg giganta, koji je u oblasti tekstilne industrije na prostorima bivše Jugoslavije bio brend, ostao je samo kostur. Kombiteks je, što zbog ratnih razaranja što neuspjele poslijeratne privatizacije, uništen kao i mnoge druge bihaćke firme. Hiljade radnika je poslano na tzv. čekanje ili su otpušteni, strojevi ugašeni ili prodani u staro željezo. Od onog što sam zatekao u “Kombiteksu” trebalo je izvući najbolje što se moglo i na tome sam predano radio od preuzimanja dužnosti stečajnog upravitelja do okončanja tog postupka. “Kombiteks” nismo uspjeli sačuvati ali jesmo njegovo ime. Na nekadašnjem fabričkom prostoru izgrađena je moderna poslovna zona koja nosi naziv Poslovna zona “Kombiteks” u kojoj danas djeluje desetine drugih firmi i gdje se ponovo čuju strojevi, ističe Smlatić.

Realne šanse za uspostavu mega poslovne zone
Tekstilni kombinat “Kombiteks” Bihać je osnovan davne 1957. godine. Počelo se s poklonjenim tkalačkim mašinama, i to 140 komada, proizvođač Draper, SAD. Prvih godina proizvodilo se samo sirovo platno a radilo je tek 50 radnika. Intenzivni rast tekstilne industrije u Jugoslaviji pratio je i bihaćki “Kombiteks”. Širili su se i gradili novi proizvodni kapaciteti, prvo tkaona, zatim prediona, onda pogoni dorade tkanina i pletenina, kapaciteti za bojenje prediva, konfekcija i niz drugih proizvodnih pogona. Godine 1987. ukupna godišnja vrijednost proizvodnje “Kombiteksa” iznosila je 60 miliona dolara. Iste godine dostignut je izvoz robe u vrijednosti od 18,5 miliona dolara. U to vrijeme “Kombiteks” je zapošljavao 5.867 radnika od čega samo u proizvodnji 4.200, a ostatak u ostalim sektorima. Bišćani koji pamte to zlatno doba i dan-danas sa sjetom i poštovanjem govore o ovom kombinatu i njegov nekadašnji značaj za grad Bihać i cijelu bivšu državu.

Poslovna zona “Kombiteks” jedna je od tri poslovne zone na području grada Bihaća. Na nekadašnjem fabričkom prostoru ukupne površine 135.000 m2, danas posluje 41 firma koje zapošljavaju više od 300 radnika. U toku je adaptacija još četiri objekta ukupne površine 4.000 m2.
– Znajući da je zanavljanje tekstilne proizvodnje, odnosno vraćanje nekadašnjeg “Kombiteksa” u “život” nemoguća misija s obzirom na zatečeno stanje i silna dugovanja, moja je inicijativa bila da na tom prostoru uspostavimo novu poslovnu zonu jer su za to postojale sve predispozicije. JP “Elektroprivreda” BiH je već izgradilo i postavilo u cijelosti nove podzemne kablove sa trafostanicom. Vodosnabdijevanje svih tadašnjih i budućih poslovnih subjekata je također u međuvremenu riješeno, položena je kompletna ptt mreža sa ostavljenim priključcima za korisnike, kablovska mreža, tako da je industrijski prostor D.D. “Kombiteks” Bihać ispunjavao sve uvjete da se proglasi poslovnom zonom. Ovu inicijativu sam u martu 2018. godine predložio gradonačelniku Bihaća i dobio podršku. Gradsko vijeće je također prepoznalo sve pozitivne strane ovog projekta. Poslovna zona “Kombiteks ” uz dodatna ulaganja i zajednički angažman lokalne i viših nivoa vlasti, kao i poduzetnika, lako može da preraste u mega poslovnu zonu. U njenom okruženju se nalazi još nekoliko fabrika koje su privatizirane a koje su danas djelomično ili nisu nikako u funkciji. To su Krajinametal, Polietilenka, Energoinvest. Sve to bih se pametnim investiranjem moglo zaokružiti u jednu cjelinu gdje bi svoje mjesto našle i mnoge druge firme, među kojima i velika imena poput Ikee i drugih. Ova poslovna zona je primamljiva brojnim poslovnim subjektima jer, kako sam rekao komunalna infrastruktura je urađena, cestovna također a najveća prednost je blizina graničnog prelaza Izačić koji je kapija EU. O tome treba dobro razmisliti i tome težiti jer je to velika šansa za ovaj grad, kanton i cijelu državu, ističe Smlatić.

U obnovu i adaptaciju objekata uloženo preko 10 miliona KM
Poslovni subjekti koji se nalaze u Poslovnoj zoni “Kombiteks”, njih 41, bave se raznim djelatnostima, od proizvodnje, usluga, do trgovine na veliko i malo. Kada su u pitanju proizvodna poduzeća ista se bave preradom drveta, proizvodnjom pločastog namještaja, proizvodnjom PVC i AL stolarije, te preradom metala.

Od uslužnih tu su građevinski radovi, posredovanje u zapošljavanju, skladištenje, elektro-instalaterski radovi, sport i rekreacija, zemljani (rovokopački) radovi i slično.
Kada je u pitanju trgovina na veliko i malo određeni poslovni subjekti u ovoj poslovnoj zoni se bave prodajom rezervnih dijelova za motorna vozila i prehrambenih proizvoda.
Smlatić ističe kako je u obnovu i adaptaciju objekata u PZ “Kombiteks ” uloženo preko 10 miliona KM.
Uz turizam, koji na području grada Bihaća ima realne razvojne šanse, Smlatić naglašava kako su i poslovne zone, uređene prema evropskim standardima, naša razvojna šansa.

N. Piralić

Objavio: usn krajina