U konačnici

Ovogodišnji opći izbori u Bosni i Hercegovini čije je održavanje predviđeno za prvu nedjelju u oktobru već sada su nezaobilazna tema na ovdašnjoj i ukupnoj bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Zbog nepoznanica koje se tiču traženih izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ključni igrači na državnoj i entitetskim razinama vlasti u najvećoj su mjeri još uvijek podijeljeni oko pitanja termina održavanja ovogodišnjih državnih izbora. Dok jedni ostavljaju mogućnost da se njihovo održavanje odgodi za mjesec ili dva, drugi su izričito protiv. Primjera radi, za mogućnost odloženog održavanja ovogodišnjih izbora među prvima se izjasnio lider Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović tražeći vremena da se do kraja okončaju “neumski pregovori” kako bi se došlo u situaciju da se izbori održe po izmijenjenom izbornom zakonu. Lider HDZ-a Dragan Čović njihov izlazak na izbore uvjetuje usvajanjem traženih izmjena Izbornog zakona BiH (implementacija presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava). Ili izbori sa novom zakonskom regulativom ili “mostarizacija” cijele BiH. Milorad Dodik, lider SNSD-a rezolutan je u stavu da se izbori ne trebaju odgađati i da u svakom slučaju trebaju biti održani prve ovogodišnje oktobarske nedjelje. Šta se valja iza brda za sada je teško reći. A da se valja, dileme nema. I kako to obično biva na nižim razinama političarskog djelovanja svjedočimo sličnim ili potpuno identičnim nadmudrivanjima. Iako smo još prilično daleko od ovogodišnjeg oktobra u određenim centrima moći već sada pokazuju interes za pitanja koja se tiču trenutne izborne volje građana birača. U tom cilju već se krenulo sa prvim izbornim anketama. Jedna od njih inicirana je u Kantonu Sarajevo da bi se kako tako došlo do saznanja koje tamošnje parlamentarne političke stranke imaju najviše povjerenja građana, a koje mnogo manje od podrške koju su imale do sada. Od Sarajlija je zatraženo da se elektronskim putem izjasne za koju bi od osam ponuđenih političkih stranaka sada glasali. Na spisku su. SDA, NiP, SDP, NS, SBB, DF, NES i S BiH. Pokrenuta anketa je u toku, a rezultati će se znati za sedmicu ili dvije. Kako je bivalo i ranije sasvim je realno očekivati da se sa sličnim anketama krene i u Unsko-sanskom kantonu. Odmah nakon što se definitivno riješi pitanje usvajanja ključnih financijskih dokumenata neophodnih za nesmetano funkcioniranje kantonalne zakonodavne, izvršne i sudske vlasti i kad se u konačnici vidi ko je ovdje vlast, a ko opozicija. U odnosu na Sarajevski, Unsko-sanski kanton ima devet parlamentarnih političkih stranaka. Na čelu je SDA sa devet poslanika, a zatim NES sa šest, SDP sa četiri, LS sa tri, POMAK sa dva, SBB sa dva, DF sa dva, NB sa jednim i NS sa jednim. Kakve god budu ankete neće biti potpuno vjerodostojne iz razloga što se one na različite načine zloupotrebljavaju i štimaju. Tako je rađeno pred svake izbore. Izuzetak neće biti ni ovi. Međutim, svi oni što su nestrpljivi i jedva čekaju da vide koje od političkih stranaka imaju najmanje, a koje najviše građanske podrške neka analiziraju rezultate ne tako davno održanih lokalnih izbora. Na njima su najveći izborni krah doživjele dvije iz grupe velikih političkih stranaka. Riječ je o Savezu za bolju budućnost i Demokratskoj fronti koje su u Skupštini Unsko-sanskog kantona izgubile parlamentarni status.

Zbog vođenja nekonzistentne i neprepoznatljive politike SBB su u prvoj mandatnoj godini napustila oba njihova poslanika (Agan Bunić i Ifeta Kadić). Istu sudbinu kasnije je doživio i DF. Njihov poslanik Amir Murić prešao je u NES, a Ekrem Prošić je silom prilika natjeran na status nezavisnog poslanika. Od političkih stranaka koje na prošlim izborima za Skupštinu USK-a nisu prešle izborni prag je Narod i pravda. Prema rezultatima ostvarenim na prošlim lokalnim izborima izvjesno je da će narednog oktobra sigurno preći izborni prag i glasovima Krajišnika steći parlamentarni status. Jedni će rasti drugi će pasti. U konačnici sve zavisi od već započetog (pred)izbornog kampanjskog udvaranja ovdašnjim građanima- biračima.

Objavio: usn krajina